„HORVATSKAJA POEZIJA“
Pranat, Moskva, 2007.
U organizaciji Odjela za kroatistiku i slavistiku i Odsjeka za ruski jezik i književnost održana je 21. prosinca 2007. u prostoru sveučilišne kantine promocija knjige Hrvatska poezija.
Radi se o dvojezičnom rusko-hrvatskom izdanju u kojem je predstavljena hrvatska poezija druge polovice dvadesetog stoljeća te je jedna u nizu antologija slavenskih naroda (i jezika) tiskanih u okviru projekta 'Slavenska poezija XX-XXI - Iz stoljeća u stoljeće'.
Hrvatskoj je knjiga prethodno predstavljena u Zagrebu, a zadarsko je predstavljanje potaknula činjenica da, osim u Zagrebu, još samo u Zadru već oko pedeset godina postoji studij ruskoga jezika.
Knjigu su u Zadru predstavili idejni začetnik projekta i urednik Sergej Glovjuk, autor predgovora Fikret Cacan, prevoditeljica Inna Kuznjecova, predstavnik ruskoga Ministarstva kulture Boris S. Ivanov i savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu Aleksej Fedorov. Predstavljanje knjige vodila je dr. sc. Rafaela Božić-Šejić, a riječima dobrodošlice prisutnima se obratila i dr. sc. Zdenka Matek Šmit, predstojnica Odsjeka za ruski jezik i književnost. Pjesme su na predstavljanju knjige čitali i studenti Jelena Karoglan i Zoran Ćoso.
Urednik antologije Sergej Glovjuk istaknuo je da je ova knjiga prva antologija hrvatskoga pjesništva na ruskom. Osim što predstavlja uistinu informativno izdanje jer je u knjigu uvršteno 76 pjesnika (uz biografije na kraju knjige), Glovjuk je naglasio da se radi i o renesansi ruske prevodilačke škole, na vrhuncima koje su bila takva pjesnička imena kao što su to Marina Cvetaeva, Boris Pasternak, Anna Ahmatova i drugi. U izdanju ove knjige sudjelovalo je oko 20 prevoditelja i prevoditeljica od kojih se mnogi bave i vlastitim pjesničkim stvaralaštvom. Stručnu pomoć pružili su i stručnjaci s Katedre za jezike država Središnje i Jugoistočne Evrope moskovskog sveučilišta MGIMO, kao i brojni stručnjaci i pjesnici s hrvatske strane (npr. S. Mihalić, S. Petlevski, S. Manojlović i B. Donat). Glovjuk je pozvao i druge prevoditelje i nakladnike da nastave njihov rad jer je jedino kroz rad i suradnju moguće daljnje napredovanje u međusobnim vezama i struci.
Fikret Cacan, koji je u ovom izdanju sudjelovao svojim prijevodima, predgovorom i konzultacijama u nekim aspektima prevodilačkog rada, podsjetio je na hrvatski dug – nepostojanje antologije ruske poezije na hrvatskom. S obzirom da na tom izdanju radi niz godina izrazio je uvjerenje da će i taj projekt uskoro biti priveden kraju.
Inna Kuznecova pročitala je nekoliko svojih prijevoda, a Boris Ivanov je govorio o teškoćama u realizaciji tako velikog projekta, ali i velikom zadovoljstvu učinjenim. Do sada su izašle antologije makedonskog, bjeloruskog, srpskog, ukrajinskog, bugarskog, češkog i slovačkog pjesništva te je to ovo osma knjiga u ediciji. Aleksej Fedorov posebice se osvrnuo na buduću suradnju ruskog veleposlanstva sa Sveučilištem u Zadru. Ta suradnja do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini, ali ona ima sve uvjete za razvoj te je na objema stranama zadatak da nastave aktivnosti u tom smjeru.
Rafaela Božić-Šejić podsjetila je prisutne na činjenicu da se narodi mogu najdublje upoznati samo kroz umjetnost riječi, jer upravo ona predstavlja ono najintimnije što jedan narod može reći o sebi. Također, samo uspostavom takvog dijaloga s drugim narodima mogu narodi napredovati jer bez takvog dijaloga oni ostaju uvijek zatvoreni u svoje (koliko god bili veliki ili mali) uske prostore.
Publika je sa zadovoljstvom pratila promociju i uživala u brojnim pročitanim djelima (Parun, Pupačić, Manojlović, Petrak, Dragojević, Gromača) te se druženje uz hrvatske pjesnike i njihove ruske prevoditelje odužilo na gotovo dva sata.
Važno je napomenuti da su gosti iz Rusije poklonili značajan broj knjiga ljubiteljima poezije, a što je najvažnije po jedan primjerak antologije darovali su Znanstvenoj knjižnici u Zadru, Gradskoj knjižnici, Knjižnici Odjela za kroatistiku i slavistiku te knjižnici Benediktinskog samostana (za posjeta izložbi Zlato i srebro Zadra). Dan nakon promocije imali su priliku uživati i u prekrasnom zadarskom vremenu, zadarskim spomenicima kulture i izletu trajektom u Preko.
s lijeva na desno: Božić-Šejić,
Ivanov, Cacan, Glovjuk
|
publika: profesori, studenti i članovi
Hrvatsko-ruskog društva prijateljstvo
|
poeziju su čitali i sadašnji i bivši
studenti Odsjeka za ruski jezik i
književnost Jelena Karoglan i Zoran Ćoso
|
s lijeva na desno: Božić-Šejić,
Ostrogorski-Jakšić, Inna Kuznjecova
|
doniranje knjige za zadarske knjižnice
|
ruska delegacija s hrvatskim
domaćinima u hotelu Kolovare
|